Autori izložbe, arheolozi Željko Krnčević, Emil Podrug i Toni Brajković, ističu kako je ovo prvi put u Hrvatskoj da su na istome mjestu izloženi predmeti s određenog područja koji svjedoče o mitologijama, kultovima, religijama, vjerovanjima, ritualima, obredima i ostalim oblicima duhovnosti u posljednjih 8000 godina.

Mnogobrojni arheološki predmeti

Izložba postavljena u šibenskom muzeju je tematski podijeljena na tri cjeline koje obuhvaćaju tri razdoblja: razdoblje prapovijesti, antike te ranokršćansko i starohrvatsko razdoblje. Najraniji nalazi potječu iz mlađeg kamenog doba (neolitika), a najviše materijalnih ostataka kultova potječe iz triju važnih antičkih lokaliteta: Danila, Skradina i Bribirske glavice. U sklopu prve tematske cjeline su izloženi antički predmeti koji svjedoče o religioznosti u vremenu Rimskog carstva, a to su uglavnom žrtvenici i reljefni prikazi cijelog niza božanstava.

Reljefni spomenik Silvana Mesora (Žeteoca) iz 2.-3. stoljeća iz Danila

Druga cjelina se sastoji od sakralnih arhitektonskih, grobnih i drugih spomenika koji ilustriraju rano kršćanstvo među kojima je izložen i kameni ulomak s imenom sveti Mihovil iz 9. stoljeća pronađen u Donjem polju, što je prvi spomen tog sveca zaštitnika Šibenika na ovom području. Posljednja cjelina govori o ranom srednjem vijeku tijekom kojeg Hrvati na tlu južne Hrvatske primaju znamen Križa, odbacivši tako dotadašnje poganske obrede.

Emil Podrug, šibenski arheolog i jedan od autora izložbe, je istaknuo kako su izložbe ovog tipa jako rijetke iz razloga što su predmeti koji se mogu izravno vezati za duhovni život ljudi kroz povijest vrlo rijetki arheološki nalazi te je zbog toga ovo jako značajna izložba.

Plutej oltarne ograde ranokršćanske crkve iz 6. stoljeća iz Bilica

Arheološki eksponati na izložbi su ograničeni brojnošću i stupnjem istraženosti arheoloških lokaliteta na ovom prostoru te iz tog razloga ne mogu pružiti cjelokupni pregled već samo uvid u razvoj i smjenjivanje religijskih ideja i vjerovanja koja su tijekom tisućljeća bila prisutna u našim krajevima.

Izložba “Arheološki tragovi kultova i religija na šibenskom području” u Muzeju grada Šibenika

Šibenski vaterpolisti su u 12. kolu Jadranske lige bez problema prošli gostovanje u Kopru pobijedivši slovenskog prvaka rezultatom 11:6. Kući se vraćaju s punim plijenom, a ova utakmica im je odlično poslužila kao zagrijavanje za sljedeće kolo Eurolige kada ih dočekuje talijanska Brescia.

12. kolo Jadranske vaterpolo lige, Koper - Šibenik, 4. siječnja 2009. godine

Momčad Ivice Tucka je u Koperu na bazenu Žusterna već u prvoj četvrtini vodila s pogotkom prednosti (0:1), a što je vrijeme dalje odmicalo, šibenčani su povećavali vodstvo, pa je tako druga četvrtina završila 1:3 za Šibenik, a treća 2:5 također za Šibenik. Tek je posljednja četvrtina pripala Koperu s minimalnom prednošću od 3:2. Najefikasniji u redovima šibenčana bili su trostruki strijelci Slavko Letica i Nikola Sutić, a kod Slovenaca Galič i Bukovac s po dva gola.

Jadranska vaterpolo liga osnovana je 2008. godine nakon kvalifikacijskog turnira za prvenstvo Europe koji se održavao u Dubrovniku. Prva sezona je započela 26. rujna 2008. godine, a za prvaka nove lige bori se 12 klubova, osam klubova iz Hrvatske, tri iz Crne Gore i jedan iz Slovenije.

Šibenčani su svladali slovenskog prvaka rezultatom 11:6

Šibenski vaterpolisti ove godine prvi put sudjeluju i u Euroligi, najprestižnijem europskom natjecanju. Šibenčani igraju u skupini C zajedno s crnogorskim Primorcem, grčkim Olympiakosom te Bresciom iz Italije.

Vaterpolisti Šibenika

U prvom povijesnom nastupu u Euroligi, vaterpolisti Šibenika su poraženi u Kotoru od Primorca rezultatom 13:6, ali već u sljedećem kolu Šibenčani su pokazali svoju borbenost i snagu te su pred svojim navijačima neodlučeno igrali s grčkim prvakom Olympiakosom. U prvoj utakmici Eurolige na domaćem terenu na bazenu u Crnici Šibenčani su odigrali 9:9, iako je grčki prvak je u Šibenik stigao kao favorit. Domaćini su tako pokazali pokazali da su spremni igrati i protiv najboljih, a već u slijedećem kolu Eurolige, 14. siječnja, Šibenčani putuju u Italiju gdje će odmjeriti snage protiv Brescie.

U prijašnje dvije sezone, Šibenčani su igrali u Kupu LEN u kojem su ostvarili odlične rezultate. Prošle godine vaterpolisti Šibenika su se pobjedom protiv Budvanske rivijere plasirali u finale spomenutog kupa, što je do tada bio najveći međunarodni uspjeh šibenskih vaterpolista.

Utakmica 12. kola Jadranske lige, Kotor – Šibenik; Bazen u Žusterni, Koper, Slovenija

Svakog jutra obrtnici su na Trgu Medulić izrađivali prigodne čestitke i božićne darove, a u večernjim satima u šatoru bi se okupio veliki broj djece s roditeljima, djedovima i bakama. Najmlađi su mogli sudjelovati u različitim kreativnim radionicama te uživati u modnim revijama, nastupima mađioničara, malih pjevača i gimnastičara, a za to vrijeme stariji bi razgledavati brojne štandove s prigodnim božićnim darovima i sudjelovali u raznim humanitarnim akcijama.

Štandovi s prigodnim poklonima

Božićni štand udruge "Kamenčići"

Najmlađima je najzanimljiviji dio zasigurno bio nastup mađioničara Caspera koji je u svom atraktivnom programu djeci pokazao mnoštvo trikova. Casper je svojom mađioničarskom čarolijom izmamio osmjehe na dječja lica dok je izvodio razne trikove poput onih s čarobnim lopticama, šarenim maramama koje se pretvaraju u bukete cvijeća i mnogih drugih.

Mađioničar Casper izvodi svoje trikove

Djeca će u Božićnim čarolijama moći uživati sve do dana uoči Silvestrova kada će za najmlađe biti organizirana dječja Nova godina uz nastup Lane Jurčević, dok za one starije čarolije završavaju nastupom Miše Kovača i klape Bonaca na svečanom dočeku Nove 2009. godine.  

Mađioničar Casper u Šibeniku na Božićnim čarolijma

Zagrebački Muzej za umjetnost i obrt ugostio je remek djela grafičke umjetnosti slavnog nizozemskog slikara Rembrandta Harmenszoona van Rijna (1606.-1669.). U sklopu dugo pripremane izložbe pod nazivom Rembrandt: Grafike posjetitelji mogu razgledati djela malog formata jednog od najvećih grafičkih opusa 17. stoljeća.

Jedna od Rembrandtovih slika s temom pejzaža

 

Dr. Karin Leitner-Ruhe, autorica izložbe i kustosica Alte Galerie, je zaslužna što je upravo Zagreb prvi grad izvan Austrije koji je na uvid dobio 103 od 110 Rembrandtovih bakropisa. Riječ je o jednoj od najpotpunijih zbirki Rembrandtovih originalnih grafika koju će posjetitelji moći razgledati sve do 15. veljače 2009. godine.

Rembrandtovi autoportreti upoznaju posjetitelje s umjetnikovim životnim razdobljima, dok njegovi portreti pružaju uvid u svakodnevni i poslovni život 17. stoljeća.

Portret Rembrandtove majke nastao oko 1631. godine

Rembrandt je svoj prepoznatljiv stil ostvario u grafičkim tehnikama dubokog tiska – bakropisu i suhoj igli, a djela je sam slikao na vlastitoj tiskarskoj preši. U sklopu didaktičkog dijela izložbe naziva Bakropis: Od ploče do tiska postavljen je tiskarski stroj sličan onom na kojem je veliki majstor stvarao svoja remek djela.

Alati koji su se koristili za izradu bakropisa u 17. stoljeću

Tiskarska preša slična onoj na kojoj je veliki majstor stvarao svoja remek djela

                                                                                                                                

Slavni bakropisi su zbog svoje starosti jako osjetljivi zbog čega u muzeju vlada poputni mrak. Grafike se nalaze pod staklom te su osvjetljene posebnim svjetlom, a važno je i održavati stalnu temperaturu zbog čega se strogo nadzire broj posjetitelja.

Rembrandt: Grafike

Navijač Zagore u tradicionalnoj nošnji

Pašajice u Zagreb nisu došle praznih ruku – naoružale su se zastavama, suhim smokvama, pečenom prasetinom i vinom. Pobjeda njihovog kluba nije im bila potrebna za slavlje, a skandiranjima ˝nema veze˝ i ˝ajmo, Zagoro˝ su pokazali što misle o rezultatu. Trener Zagore, Hari Vukas, je istaknuo kako je velika stvar za jednog trećeligaša igrati u Maksimiru i još zabiti gol.

Ekipa iz Unešića je prvih 20-ak minuta susreta odlično odolijevala pritisku modrih, a prvi koji je probio obranu gostiju bio je Tomić koji u 18. minuti pogađa za 1-0. Samo šest minuta kasnije za 2-0 glavom pogađa Lovren nakon slobodnog udarca Hrgovića. Nekoliko minuta kasnije Tadić ruši sve nade Zagore i zabija za 3-0. Dvostruki strijelac Tadić je u nastavku 2. poluvremena povisio vodstvo domaćina na 4-0, ali Zagora nije odustajala.

Slavlje navijača Zagore nakon pogotka Ivice Šupe

Ivica Šupe, strijelac jedinog gola iz prvog susreta s Dinamom, je u 80. minuti, itekako razveselio Pašajice. Baš kako je i obećao, zabio je gol i smanjio vodstvo domaćina na 4-1. Samo nekoliko minuta nakon pogotka Šupe, pogađa i Šokota za konačnih 5-1.

Dinamo se tako pridružio Hajduku, Zagrebu i Cibaliji u polufinalu Hrvatskog kupa, a igračima Zagore, kao i njihovim navijačima ovaj će susret zauvijek ostati u sjećanju…

Utakmica Dinamo – Zagora

Toliko o pismenosti…

Kada govore i pišu, neki ljudi samo grabe riječi i čuvaju ih kako bi složili što dužu rečenicu, a pritom se često događa da neke riječi potpuno krivo pišu, odnosno izgovaraju. Kod jednih je krivo njihovo (ne)znanje, kod drugih možda nemar, ali činjenica je da smo svakodnevno okruženi brojnim primjerima nepismenosti, počevši od novinara, fakultetskih profesora, političara,…

Iako nitko dosad nije istražio u kojoj se mjeri fakultetski obrazovane osobe znaju pravilno služiti hrvatskim jezikom, opći je dojam da su završeni studenti mnogih fakulteta, uključujući inžinjere, liječnike pa čak i novinare, mahom nepismeni. Smiješno je da su političari, iako jako utjecajni u normiranju jezika, među najnepismenijima.

Vjerojatno greška zbog brzopletosti

Prema istraživanju portala Moj posao, jedan od razloga zašto neki građani puno teže nalaze posao upravo je nepismenost, a barem 20% nepismenih molbi za posao šalju upravo fakultetski obrazovane osobe.

A novinari – koliko su oni pismeni? Koliko oni dobro poznaju svoj jezik? U novinarstvu nema blefiranja, nitko neće ispraviti tvoje greške, sam si odgovoran za svoja djela, a vrijediš onoliko koliko znaš… Usprkos tome, svakodnevno možemo vidjeti mnogo pogrešaka u novinama.

• Dnevnik: Umirovljenici odmaraju na klupama, a groblja zjape prazna
• Glas Istre: Ubijena žena pucala na vojnike
• Jutarnji list: Objesio se o netom propupalu trešnju
• Jutarnji list: U požaru izgorio prasac Vicko, krava Jagoda i čovjek Ivan
• Jutarnji list: Mačka s pet nogu živjet će sasvim normalno kad joj uklone dvije viška
• Jutarnji list: Zatukao ženu sjekirom, skočio u bunar pa se objesio
• Jutarnji list: Krava propala kroz krov na glavu Turčinu koji je igrao domino
• Slobodna Dalmacija: Osmoškolci ubili Boga u vjeroučiteljici
• Večernji list: Zimbabveanska policija moli pogreškom puštene zatvorenike da se vrate u zatvor

U sklopu izložbenog programa Autobusnog kolodvora u Zagrebu otvorena je nova izložba pod nazivom „Kulturno, gospodarsko i turističko predstavljanje Šibensko-kninske županije” koju će posjetitelji moći razgledati u iduća dva mjeseca. Izložbu je otvorio šibensko-kninski župan Goran Pauk, u prisustvu brojnih gospodarstvenika, prijatelja Šibenika u Zagrebu i gostiju.

Izložbu je otvorio šibensko-kninski župan Goran Pauk

Goste su zabavljale šibenske klape

Izložba u organizaciji Turističke zajednice šibensko-kninske županije, Obrtničke komore i HGK Županijske komore Šibenik će omogućiti svima koji se zateknu na Autobusnom kolodvoru u Zagrebu, da saznaju nešto više o gospodarstvu, ali prvenstveno o turističkim potencijalima i prirodnim ljepotama Šibensko-kninske županije, kao i kulturnoj baštini.

Jedna od izložbenih vitrina s motivima šibenske kape

Uz veliku informativno-turističku ploču županije, u 14 izložbenih vitrina predstaviti će se tradicionalna šibenska nošnja, šibenska kapa, etno obilježja, suveniri, seoska domaćinstva, autohtoni proizvodi, kao i tridesetak gospodarskih subjekata i udruga s područja Šibensko-kninske županije sa svojim proizvodima i promidžbenim materijalima.

Pogled na Šibenik

Šibensko-kninska županija nalazi se u središnjem dijelu sjeverne Dalmacije, a sjedište županije je Grad Šibenik koji se pod današnjim imenom prvi put spominje 1066. godine u povelji kralja Petra Krešimira IV., zbog čega ga i nazivanju Krešimirovim gradom te je najstariji samorodan hrvatski grad na istočnoj obali Jadrana.

Šibenik u slikama (glazbena podloga-Klapa Maslina “Da te mogu pismom zvati“)

U Šibensko-kninskoj županiji nalaze se i dva nacionalna parka NP Krka i NP Kornati, 7 rijeka (Krka i Čikola su samo neke od njih), 9 jezera (od kojih su poznatiji Prukljansko i Vransko jezero) što županiju čini posebno atraktivnom za razvoj turizma.

Nacionalni park Krka

Nacionalni park “Krka” proglašen je 1985. godine te obuhvaća dubok i živopisan kanjon rijeke Krke. Rijeka Krka tvori bočne slapove od koji su izrazito lijepi Roški slap i znameniti Skradinski buk koji je najveća sedrena barijera u Europi.

Nacionalni park Kornati

Šibenik - prvi hrvatski grad kulture

Ministarstvo kulture je 2003. godine proglasilo Šibenik prvim hrvatskim gradom kulture, a osim po nacionalnim parkovima, također je poznat po katedrali Sv. Jakova, kao i po brojnim manifestacijama koje se održavaju u gradu.

Katedrala sv. Jakova

Katedrala Sv. Jakova zbog svoje ljepote, posebnosti i stilskih značajki predstvalja jedinstveni europski spomenik te 2001. godine uvrštena u svjetsku baštinu UNESCO-a.

Međunarodni dječji festival

U Šibeniku se od 1960. godine redovito održava Međunarodni dječji festival, najveći kulturni događaj u Šibeniku, koji okuplja plesne, dramske i druge umjetnike iz cijeloga svijeta.

Večeri dalmatinske šansone

Festival Večeri dalmatinske šansone održava se od 1998. godine kada je obilježena 700. obljetnica šibenske biskupije i imenovanje Šibenika gradom.

Srednjovjekovni sajam u Šibeniku

Šibenski Srednjovjekovni sajam održava se krajem rujna povodom dana Sv. Mihovila (zaštitinka grada) te nekoliko dana prikazuje kako se na šibenskim tgrovima i ulicama živjelo u doba renesansnog vremena.

Kulturno, gospodarsko i turističko predstavljanje Šibensko-kninske županije na Autobusnom kolodvoru u Zagrebu

Oluja se sprema

 

Ponekad nam se možda čini da se klimatska kriza odvija polagano, no zapravo je riječ o vrlo ubrzanoj pojavi, možda čak i razlogu za pravu uzbunu jer ono što se prije predviđalo, sad je ostvareno. Katastrofalne pojave nisu više samo priče, sada su postale opipljive…

Globalno zatopljenje je naziv za povećanje prosječne temperature zemljine atmosfere i oceana. O uzrocima globalnog zatopljenja ne postoji znanstveni konsenzus, a najzastupljenija je teorija prema kojoj je ono posljedica emisije ugljičnog dioksida i metana od strane industrijskih postrojenja. Znanstvenici koji podupiru spomenutu teoriju tvrde da povećana koncentracija tih plinova dovodi do tzv. efekta staklenika. Spomenuti plinovi dosegnuli su rekordne razine, a razina ugljičnog dioksida i dalje nastavlja rasti i ne pokazuje znakove slabljenja.

Porast razine mora i voda će prouzročiti velike poplave

Zbog globalnog zatopljenja razina mora će rasti puno brže nego što se mislilo, a otapanje ledenjaka do 2100. godine moglo bi povisiti razinu mora za čak 140 centimetara, što, normalno, ne bi zaobišlo ni naše krajeve. Tako se Himalajski ledenjaci, koji su nakon polova najveća ledena površina na Zemlji, otapaju brzinom od 10 do 15 metara na godinu, što će izazvati velike poplave. Otapanje leda može uništiti i neke krhke ekosustave pa bi tako čitav niz životinjskih vrsta, kao i biljnih, mogao bi izumrijeti zbog globalnog zatopljenja.

Čitav niz životinjskih i biljnih vrsta mogao bi izumrijeti zbog klimatskih promjena

Globalno zatopljenje svake godine dovodi do 150.000 smrtnih slučajeva, a do 2030. godine taj broj bi se mogao i udvostručiti. Podaci WHO-a pokazuju da zbog posljedica promjena klime svake godine u svijetu oboli 5 milijuna ljudi što najviše pogađa siromašne zemlje koje su najmanje odogovorne za globalno zatopljenje.

Ljetna oluja

Zbog veće temperature mora, povećavaju se i turbulencije zraka, tako da nam prijete puno jači udari vjetra, orkani i tornada. Promjene klime biti će drastično ubrzane i vrijeme će se mijenjati iz dana u dan.

Naizgled problem dalje budućnosti, globalna promjena klime mogla bi nastupiti brže i jače nego što se to može zamisliti. Možda neće zahvatiti nas, ali zato hoće našu djecu ili djecu naše djece…

Vodotoranj

Strašne slike razorenog grada na Dunavu obišle su cijeli svijet. Vukovar je tijekom Domovinskog rata bio izložen tromjesečnim napadima, a hrvatska zastava je svakog jutra iznova postavljana na Vodotoranj kao simbol hrvatskog otpora.

Osobne stvari poginulih i nestalih ljudi u Spomen domu Ovčara

Vukovar je branilo oko 1800 boraca koji su tijekom obrane grada organizirani u 204. brigadu Hrvatske Nacionalne Garde. Upravo je legendarna 204. vukovarska brigada podnijela najveći teret u obrani grada. Danas je vojarna koja nosi ime spomenute brigade pretvorena u muzej. Osim oklopnih vozila, tu se nalaze brojni podsjetnici na rat i razaranja.

Ispred muzeja 204. vukovarske brigade

Slike na zidu u Spomen domu Ovčara

Da grad heroj nije zaboravljen svjedoči i 20 tisuća ljudi koji su, u koloni sjećanja, svatko sa svojim emocijama, na 17. godišnjicu pada Vukovara odali počast svim poginulim braniteljima i civilima tijekom Domovinskog rata polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća podno spomenika na Ovčari. Spomen dom Ovčara je otvoren prije dvije godine, a u tom hangaru je zarobljeno i mučeno preko 3000 ljudi.

Spirala s imenima žrtava Domovinskog rata

Strop u Spomen domu Ovčara

Brojni branitelji i civili koji su dali svoj život za Vukovar, počivaju na Memorijalnom groblju na kojem je spomenik u obliku zračnog križa unutar kojeg je vječni plamen.

Spomenik na Memorijalnom groblju

Memorijalno groblje

Smatra se kako se na području tog groblja nalazi najveća masovna grobnica u Europi nakon 2. svjetskog rata. Tu je postavljeno 938 bijelih mramornih križeva. Svi križevi su jednake veličine osim dva koja su niža – jedan za najmlađu, drugi za najstariju poginulu osobu.

Jedna od brojnih razrušenih kuća u Vukovaru

Sve ono po čemu je grad bio prepoznatljiv je tijekom Domovinskog rata uništeno. A danas, 17 godina od tih strašnih događanja, grad se polako oporavlja. Ratni ožiljci na fasadama kuća sve su manji, ali oni u srcima nešto teže zacijeljuju…

Ipak, mnogo se radi na obnovi grada i povratku svih stanovnika. Oživljavaju se kulturni i drugi vidovi gradskog života. Gradonačelnica Vukovara, Zdenka Buljan, je istaknula ulogu i veliku žrtvu koju je grad podnio tijekom rata. Osvrnula se i na probleme s kojima se grad suočava danas.

Gradonačelnica Vukovara Zdenka Buljan

Vukovar u slikama

Zagrebački velesajam je i ove godine ugostio dva velika međunarodna sajma – 31. Interliber i 4. Sajam glazbe i multimedije. Tradicionalna smotra izdavaštva zbog najveće ponude knjiga na jednom mjestu, popularno je nazvana ”najvećom hrvatskom knjižarom”.

Posjetitelji razgledavaju knjige

Stotine tisuće knjiga posjetitelji su mogli razgledati, ali i kupiti po znatno nižim cijenama. A posjetitelja nije bilo ništa manje nego knjiga… 

Koliko ljudi...

...ali i knjiga na jednom mjestu

 

Ovogodišnji Inerliber, koji se održava pod visokim pokroviteljstvom Ministarstva kulture Republike Hrvatske, čini se da je nadmašio sva svoja prijašnja izdanja. Na 15.600 četvornih metara izložbenog prostora, svoje knjige predstavilo je sve skupa 290 izlagača, od čega čak 84 inozemna među kojima su izlagači iz Belgije, Irana, Izraela, Poljske, SAD-a, Velike Britanije i mnogi drugi. 

Potencijalni kupac...

U sklopu projekta Zemlja partner, koji je pokrenut 2003. godine, nastupio je Izrael koji se predstavio brojnim uglednim autorima i nakladnicima, kao i nastupima izraelskih glazbenika. Program hrvatskog izdavalaštva bio je u znaku 500. obljetnice rođenja Marina Držića povodom čega su održana predstavljanja novih knjiga, susreta s piscima, ali i dodjele književnih nagrada.

Predsjednik Uprave Školske knjige Ante Žužul čita ulomak iz pjesme Dobriše Cesarića

Osim carstva knjiga, pažnju posjetitelja privlačio je Sajam glazbe i multimedije koji se održavao pod sloganom ˝Glasno na prvi pogled˝. I stvarno je tako bilo – glasno da glasnije nije moglo biti. Sajam se sastojao od dviju posebnih cjelina – Glazbe i Multimedije, koje se međusobno nadopunju ali i isprepliću, a izložbeni program obuhvatio je glazbene instrumente i opremu, kao i mnoge novitete iz područja glazbe i multimedije. Osim brojnih pratećih programa zabavnih i edukativnih sadržaja, održani su i koncerti domaćih i inozemnih gostiju, natjecanja mladih glazbenika, plesnih grupa, DJ arena show, ali i još mnogo drugih zanimljivih sadržaja.

Još nekoliko minuta do početka Laser show-a

Posjetitelje su ipak najviše dojmili ˝performansi digitalnog doba˝ – Prolight laser show i Light show koji ostavljaju nezaboravan vizualni događaj. Light show se odvijao na nebu iznad Zageba tijekom cijelog trajanja Sajma pa smo tako mogli uživati u svjetlosnom ugođaju u obliku zelene zrake koja je odaslana s Zagrebačkog velesajma u smjeru Sljemenskog tornja.

 

Druga atrakcija bio je Laser show u trajanju od 6 i pol minuta u kojem se su se prezentirale najnovije laserske tehnologije pa su tako posjetitelji mogli uživati u spektakularnim svjetlosnim zrakama sinkroniziranim s glazbom.

Prolight laser show